Istorija dijamanata

Dijamant se odavno ubraja u prekrasne predmete žudnje. Međutim, ovaj mineral prelazi dug put pre nego što se nađe u izlogu neke juvelirnice ili u posedu imućnih društvenih klasa.

Dijamant datira još iz prvog veka nove ere kada se za njega čulo od starorimskog prirodnjaka Plinija, koji je izjavio sledeće: „Dijamant je najvredniji ne samo od sveg dragog kamenja, već i od svih stvari na svetu.“

Pre svega potrebno je naglasiti da se formira duboko ispod zemlje, u uslovima ekstremne toplote i pritiska, na dubini od čak 160 kilometara. Do površine ili bar blizu nje dolazi zahvaljujući snažnoj sili koja deluje ka gore iz dubine zemlje, a „nateran“ je da izađe iz svog skrovišta od strane prirode ili čoveka. Na kraju, kada se do njega dođe, na red dolazi zasecanje, obrada i poliranje, sve dok njegova istinska lepota ne zablista punim sjajem.

Prvi susret sa dragim kamenom i ljubav prema istom vezuju se za Indiju, zemlju koja je još u 4. veku pre nove ere trgovala sa njim. Tamošnji ljudi su dijamante vadili iz reka i potoka, ali resursi Indije su tada davali ograničene količine dijamanata za podjednako ograničeno tržište koje su činile njihove najbogatije društvene klase. Malo po malo, ova situacija se menjala i indijski dijamanti su našli svoj put do zapadne Evrope, zajedno sa ostalom egzotičnom robom koja je karavanima stizala do mletačkih pijaca. Vremenom, tačnije do 15. veka, dijamanti su postali vrlo moderan aksesoar za evropsku elitu.

Međutim, kada se osvrnemo na istraživanja koja su rađena, zapažamo da su se do 18. veka zalihe dijamanata u Indiji smanjile i da je novi izvor postao Brazil. Ispirajući šljunak iz obližnjih reka u svojim sitima u potrazi za zlatom pronađeni su i dijamanti.

Dostigavši svoj puni potencijal, Brazil vlada tržištem dijamanata već više od 150 godina.

Pored menjanja izvora snabdevanja i samo tržište dijamanata je prolazio kroz evoluciju. Do kraja 18. veka došlo je do opadanja moći starih vladajućih elitnih klasa koji su bili najveći kupci dijamanata. Politička previranja, kao što je Francuska revolucija, dovela su do promena u raspodeli bogatstva.

Danas se može zaključiti da je to primirje na tržištu dijamanata bilo zapravo „zatišje pred buru“, jer je u 19. veku obilje počelo da raste u zapadnoj Evropi i Sjedninjenim Američkim Državama.

Krajem pomenutog veka istraživači su, na sreću mnogih, pronašli velika ležišta dijamanata u Južnoj Africi i to baš u trenutku kada je potražnja za dijamantima počela da se širi.

Slika dobijena zahvaljujući ljubaznosti kompanije De Beers.

S obziom na to da su dijamanti otkriveni 1866. godine u Kimberliju, Južnoj Africi, tada zapravo i počinje priča o modernom tržištu dijamanata, dakle na afričkom kontinentu.

Dvadeset i dve godine kasnije, odnosno 1888. godine poslovni čovek Cecil Rhodes osnovao je rudnik De Beers Consolidated Mines Limited i do početka 20. veka njegova kompanije De Beers je preko svojih rudnika u Južnoj Africi već držala u rukama oko 90% svetske proizvodnje nebrušenih dijamanata.

Južnoafrički izvori uticali su na mnoge segmente industrije dijamanata, posebno otkako se sa površinske prešlo na eksploataciju sa većih dubina. S obzirom da su troškovi prevazilazili relativno male prinose, rudnici dijamanata bili su primorani da razviju efikasnije tehnike eksploatacije kako bi opstali. Ta situacija je stvorila potrebu za boljim plasmanom dijamanata i dovela je do napretka tehnologije sečenja i poliranja, koja je dalje obezbedila povećanje efikasnosti, smanjenje troškova i unapređenje izgleda kompletno obrađenih dijamanata.

Poseban progres i napredak proizvodnje dijamanata uočava se kroz njen rast tokom 19. veka pa na dalje.

Sumirano, naredna periodizacija oslikava pomenuti rast: sedamdesetih godina 19. veka obim proizvodnje nebrušenih dijamanata bio je ispod milion karata godišnje; 1920-ih godina proizvodnja se kretala oko tri miliona karata godišnje; 1950-ih godina približila se cifri od 50 miliona karata; 1990-ih godina premašila je 100 miliona karata godišnje.

Izvori proizvodnje su se širili vremenom, pa su tako krajem sedamdesetih godina 20. veka najvažniji svetski proizvođači bili Južna Afrika, Zair (današnja Demokratska Republika Kongo) i bivši SSSR. Osamdesetih godina 20. veka, Rusija i Južna Afrika zadržale su relativno konstantan obim proizvodnje dijamanata višeg kvaliteta, dok je u Zairu više nego udvostručena proizvodnja dijamanata nižeg kvaliteta.

Od 1982. godine, pomenutim svetskim proizvođačima dijamanata pridružio se i novi rudnik u Bocvani koji je bio izvor visokokvalitetnih dijamanata. Rudnik iz Bocvane, Jwaneng, toliko je pospešio proizvodnju dijamanata u toj zemlji da se popeo na treće mesto u svetu po eksploataciji dijamanata, dok je po vrednosti dijamanata zauzeo drugo mesto u svetu. Kompanija De Beers obratila se vladi Bocvane sa željom da otkupi proizvodnju dijamanata u tom rudniku, a Bocvana je pristupila izgradnji sopstvene industrije sečenja dijamanata. Da je potražnja za proizvodnjom i eksploatacijom dijamanta poprimila svetske okvire govori činjenica da se 1985. godine došlo do njegovog otkrića u Australiji, kao i značajnijih ležišta u severnoj Kanadi 2000. godine.

Tržište dijamanta se nakon 1990. godine promenilo otprilike u istoj meri kao nakon otkrića dijamanata u Južnoj Africi 1866. godine i osnivanja kompanije De Beers. Devedesete godine 20. veka donele su uzbudljive i nove izvore dijamanata i podstakle dramatičan rast nekih centara za obradu. Sve to se dešavalo u vreme neobuzdanih oscilacija u svetskoj ekonomiji.

Činjenica je da se sjaj dijamanata vekovima nije cenio, jer se o njemu jako malo znalo. Nisu postojala nikakva naučna saznanja, dok je danas situacija potpuno drugačija. Znanje o dijamantima se konstantno dopunjuje i godinama unazad predmet su proučavanja stručnjaka iz raznih sfera: hemičara, fizičara, geologa, minerologa i stručnjaka za okeanografiju.

Većina naučnika je u poslednjih 5 decenija detaljno istražila put formiranja dijamanata i put koji prelaze do površine zemlje. Zahvaljujući tim saznanjima, danas se lakše mogu predvideti mesta na kojima se potencijalno nalaze novi izvori dijamanata.

Nastanak, formiranje i svojstva

Na gotovo svim modernim listama koje govore o tome koji je kamen kom mesecu rođenja namenjen, veruje se da dijamant odgovara onim osobama koje su rođene u aprilu.

Istražite
Dijamanti - Nastanak, formiranje i svojstva

Istorijat i predanja

U carstvu minerala, dijamant se izdvaja kao jedinstven zahvaljujući svom karakterističnom hemijskom sastavu i kristalnoj strukturi.

Istražite
O dijamantima

Multibrend butik

U našem multibrend butiku u Beogradu možete pronaći ponudu Tudor, Messika, Roberto Coin i Petrović Diamonds brendova.

Pronađite butik